Allahove zabrane u pogledu namaza
Rekao je Poslanik, salallahu alejhi we selem: “Granica između nas i nevjernika je namaz
Rekao je Allahov Poslanik, salallahu aljehi we selem:
“Nema tog čovjeka koji pogriješi, a zatim ustane i uzme abedest, klanja namaz i zamoli Allaha za oprost, a da mu Allah ne udovolji”. (Ebu Davud, Nesai)
Klanjanje nafila-namaza u tri slučaja
Zabranjeno je čovjeku da klanja nafilu pri izlasku sunca, zatim, kad je sunce na sredini neba i prilikom zalaska sunca.
Ulejj b. Rebah, r.a. je rekao: Čuo sam Ukbeta b. Amira el Džuhanija, kada je rekao: “U tri vremena nam je Allahov Poslanik, salallahu alejhi we selem, zabranio da klanjamo ili da u njima ukopavamo svoje umrle: kada sunce izlazi pa sve dok se ne uzdigne, kada je sunce na polovini neba pa sve dok se ne malo pomakne i kad počne zalaziti pa sve dok ne zađe.” (Muslim)
Poznato je u hadisima Resula sallallahu alejhi we sellem, da sunce izlazi i zalazi između dva šejtanska roga, tj. šejtan se postavi na tom mjestu.
Prijašnji narodi su, a ima ih i danas koji to rade, ibadet činili suncu prilikom njegovog izlaska i zalaska. Ustvari, oni su činili sedždu i ibadet šejtanu koji se postavio na to mjesto. Zbog toga nam je u tim vremenima strogo zabranjeno klanjati nafile.
Neki ljudi ovdje griješe kada kažu: ja nemam nijet da sedždu činim suncu. Ovdje se ne radi o nijetu, jer da neko ima nijet da to radi, bio bi kafir. Ova zabrana se ogleda u oponašanju nevjernika. Ovo pravilo se ne odnosi na nafilu koja ima uzrok. Dakle, ako čovjek nije klanjao dva rekata sabahskog suneta prije farza, onda će ga klanjati poslije farza, a prije izlaska sunca. Isto tako, ako nije klanjao dva rekata pritvrđenih suneta od podne namaza, može ih klanjati nakon ikindije, kao što je Resulullah salallahu alejhi we selem, jedne prilike to učinio. Takoder, dva rekata tehijjetu-1-mesdžida, dva rekata poslije ezana itd.