Braćo i sestre, ne propustimo ove trenutke, ovu noć koja se i u Kur’anu spominje!
Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice, u srijedu 10. marta 2021. godine, sa akšam-namazom, nastupa mubarek noć Lejletu-l-Miradž. Lejletul-Mi’radž je noć o kojoj govore i Kur’an i Hadis, a pod ovom odrednicom podrazumijevaju se Isra (ponoćno putovanje od Mekke do Kudsa u Jerusalemu) i Mi’radž (uzdignuće Božijeg poslanika do Sidretul-muntehaa), koji su se dogodili u istoj noći.
Prema povijesnim izvorima, ovaj događaj se zbio u jednom od najtežih perioda Muhammedovog, a.s., poslanstva, neposredno nakon senetul-huzna (godine tuge) u kojoj je Poslanik izgubio dva najveća oslonca, pomagača i zaštitnika među ljudima, h. Hatidžu i Ebu Taliba. Poslije tog gubitka, Poslanik je išao u Taif da tamošnje stanovnike pozove u islam, ali umjesto pristanka protjerali su ga kamenicama i pogrdama. U tim trenucima Poslanik je tražio zaštitu od Najvećeg Zaštitnika i Allah, dž.š., ga je obradovao Israom i Mi’radžom. Cijeli ovaj događaj je precizno izložen i do u detalje objašnjen u brojnim hadisima i povijesnim djelima.
U Kur’anu je o Israu zabilježeno: “Neka je slavljen Onaj Koji je proveo Svoga roba od Mesdžidul-Harama (Kabe) do Mesdžidul-Aksa (Kuds) čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu znamenje Naše pokazali. Zaista On sve čuje i sve vidi.” (El-Isra,1)
Na Miradžu je Poslanik uzdignut na najviše nebo i boravio je u blizini Uzvišenog Gospodara, prekoračivši granicu koju nije dopušteno prekoračiti ni samim melekima. Tu je vidio znamenja koje ljudsko oko nije vidjelo, niti će vidjeti do Sudnjeg dana. Kur’an to potvrđuje riječima: “A vidio Ga je i drugi put, kod Sidretul-muntehaa, kod nje je džennetsko prebivalište. Kad je Sidru prekrivalo ono što je prekrivalo, pogled mu nije skrenuo niti je prekoračio. Vidio je najveličanstvenija znamenja Gospodara svoga.” (En-Nedžm)
Na Mi’radžu je Poslaniku objavljen propis o namazu koji je, prema njegovim riječima, “Mi’radž (duhovno uzdignuće) muslimana”, a objavljena su mu i tri posljednja ajeta sure El-Bekare.
Nije precizno zabilježeno kada je bila noć Israa i Mi’radža. Sigurno je da je bila prije Hidžre, bez daljnjeg preciziranja, ali je pretpostavka da je to 26. noći mjeseca redžeba.
NAFILA POVODOM LEJLETUL-MIRADŽA
Lejletul-miradž, noć uzdignuća Muhammeda, a.s., u najviše nebeske sfere, desio se 26. redžeba.
U Kur’ anti stoji: “Hvaljen neka je Onaj Koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Hrama časnog u Hram daleki, čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Naša pokazali, – On, uistinu, sve čuje i sve vidi.” (El-Isra,1.)
Uzvišeni Allah, dž.š., u suri En-Nedžm pobliže nas upoznaje sa miradžom Allahovog Poslanika, a.s., Allah kaže: “Tako Mi zvijezde kad zalazi, vaš drug nije s Pravog pula skrenuo i nije zalutao! On ne govori po hiru svome – to je samo Objava, koja mu se obznanjuje, upči ga jedan ogromne snage, razboriti, koji se pojavio u liku svome na obzorju najvišem, zatim se približio, pa nadnio – blizu koliko dva luka ili bliže – i objavio robu Njegovu ono što je objavio, srce nije poreklo ono što je vidio, pa zašto se prepirete s njim o onome što je vidio? On ga je i drugi put vidio, kod Sidretul-Muhtehaa kod kojeg je džennetsko prebivalište, kada je sidru pokrivalo ono što je pokrivalo – pogled mu nije skrenuo i nije prekoračio, vidio je najveličanstvenija znamenja svoga Gospodara.” (En-Nedžm,1-18.)
Muhammed, a.s., je na Miradžu razgovarao s Uzvišenim Allahom bez posrednika. Tom su prilikom Vjerovjesniku, a.s.,objavljena posljednja dva ajeta sure El-Bekere, naređeno obvaljanje pet dnevnih namaza i podareno pravo šefaata. Muhammed, a.s., je na Miradžu vidio Džennet i Džehennem i njihove stanovnike. Vidio je druga znamenja koja su mu Allahovim dopuštenjem pokazana. Svaki vjemik nastoji da doživi miradž, svoje duhovno uzdignuće, koje će zapravo bili njegovo duhovno rađanje. I kao što je Vjerovjesnik, a.s., na Miradžu razgovarao s Allahom, dž.š., tako i svaki vjemik u namazu razgovara s Allahom i uzdiže se iznad ovog materijalnog svijeta u svijet Allahove blizine. Zato je namaz mi’radž vjemika.
Povodom Lejletul-miradza klanja se posebna nafila namaz. Ova se nafila sastoji od dvanaest rekata. Selam se predaje nakon svaka dva rekata. Na svakom rekatu, na kijamu, uči se Fatiha i Kul huvallahu ehad jedanput.
Nakon namaza prouči se:
– “Subhanallahi vel hamdulillahi ve la ilahe illallahu vallahu ekber” (stotinu puta),
– istigfar (estagfirullahi stotinu puta) i
– Allahumme salli ala Muhammed ve ala ali Muhammed (stotinu puta),
Nakon toga zatraži se ono što se želi od Allaha, dž.š. (Muhammed en-Nazili, Hazinetul-esravil-kubra,1349.god. po H. str.43.)
Lijepo je ovu nafilu klanjati nakon jacija-namaza, a prije nego što se klanja vitr-namaz. Može se klanjati u džematu, ali je bolje pojedinačno i u samoći.
Nijet za ovu nafilu je: “Nevejtu en usallije lillahi teala salate lejletil-mi’radži edaen mustakbilel kibleti Allahu ekber.”
Bože Svemogući, ujedini naša srca u vjeri i ljubavi. Učvrsti korake naše u istini i pravdi. Osnaži volju našu u bratstvu i slozi.
Rabbi jessir ve la tuassir Rabbi temmim bil hajr. Amin!
Bože, olahkšaj, a ne otežaj, Bože, zavrsi s dobrim. Amin!
Mubarek Lejletul-Mi’radž Olsun!