U Berlinu je džamija Ibn Rushd Goethe ukrasila svoju fasadu zastavom duginih boja.
Ibn Rushd Goethe džamija u centralnom berlinskom okrugu Moabit razvila je zastavu duginih boja na svojoj zgradi u petak prije molitve. Kako prenosi agencija AFP, među prisutnim gostima bio je i berlinski senator za kulturu Klaus Lederer.
Mnogi od prisutnih nosili su dugine naljepnice sa natpisom “Ljubav je halal”. Džamija, osnovana prije pet godina, jedina je samoproglašena liberalna džamija u Njemačkoj i omogućava muškarcima i ženama da se mole zajedno. Otvorena je za LGBT vjernike.
Džamija kao sigurno mjesto za ljude koji su “drugačiji”
Mo El-Ketab, jedan od šest imama u džamiji, rekao je za AFP da želi da ona pruži “sigurno mjesto za ljude koji su drugačiji, tako da i oni mogu iskusiti duhovnu stranu svog života”.
Dva velika događaja koji podržavaju LGBT zajednicu održavaju se u Berlinu, a to su Lezbijski i gej festival i Christopher Street Day (CSD).
Član odbora CSD-a Marc-Eric Lehmann rekao je za AFP da je podizanje zastave “nevjerovatno moćan znak” i da je “zaista važno” pronaći mjesto za religiju u LGBT zajednicama.
“Ne treba da govorimo samo o sigurnim prostorima u berlinskim barovima i klubovima, već treba da govorimo i o sigurnim prostorima u bogomoljama”, dodao je.
“Živimo progresivni i inkluzivni islam”
Džamija, koja je osnovana prije pet godina, tvrdi da je liberalna i da zagovara vjerske slobode i jednakosti: “Živimo progresivni i inkluzivni islam”.
Idejotvorac je Seyran Ates koja se prije 11 godina doselila u Njemačku i pokrenula ovu ideju, da bi se 16. juna 2017. godine i obistinila. Džamija je dobila ime po islamskom učenjaku, liječniku i filozofu Ibnu Rushdu i njemačkom književniku i misliocu Johannu Wolfgangu von Goetheu.
Seyran Ates je za njemački magazin Der Spiegel tada rekla da je džamija otvorena za sve, osim za one koji nose burku ili nikab. Ona vjeruje da prekrivenost cijelog tijela nema ništa s religijom.
Dodaje da u Njemačkoj vlada “turski državni islam” te da većina imama ima poremećen odnos prema vjerskoj slobodi, ravnopravnosti spolova i homoseksualnim osobama.
Ona smatra da je tumačenje islama iz prošlosti posljedica toga da su liberalni muslimani u Njemačkoj prepušteni sami sebi.
Zbog svog liberalnog stava prema islamu 59-godišnja Seyran Ates je često izložena kritikama, čak i uvredama i prijetnjama.
Liberalna džamija bila na udaru islamskog svijeta
“Potpuno je jasno da se radi o projektu koji stoji pod direktnim utjecajem Guelenovog pokreta i sličnih pogubnih organizacija”, saopćila je centralna turska islamska institucija Diyanet tada.
“Ovima se krše temelji naše uzvišene vjere”, stoji u saopćenju Diyaneta u kojem se naglašava kako se radi o “pokušajima zatiranja i uništenja” islama. Turska vjerska organizacije, pod čijom nadležnošću je i oko 2,5 milionavjernika turskog porijekla u Njemačkoj, “braći vjernicima” u Njemačkoj poručila je da se “na daju provocirati”.
Liberalnu džamiju kritizirala je i najviša vjerska instanca u Egiptu Dar al Iftaa koja je preko svoje Facebook stranice, koju prati 18 miliona ljudi, poručila da liberalnim džamijama nema mjesta u islamskom svijetu.
“Žene se ne mogu moliti u istom redu s muškarcima. Ženama nije dozvoljeno moliti se bez marame na glavi. Žena ne može biti hodža ako se radi o džamiji gdje mole muškarci”, navedeno je na profilu ove utjecajne organizacije.
Također, “liberalna džamija” nije prihvatljiva bila ni za Bošnjake u Njemačkoj te su kategorički poručili da im ne treba.