Da li su kupci u BiH spremni kupovati halal proizvode ako su skuplji?

In Pitanja i odgovori
Halal Hrana

Uticaj cijene na izbor halal hrane

Halal ishrana u BiH: Da li su kupci voljni platiti veću cijenu za kupovinu i konzumiranje halal prehrambenih proizvoda

U periodu od 27. – 29. septembra 2018. godine u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Bosna Bank International d.d. Sarajevo u saradnji sa Islamic Development Bank Group (Islamskom razvojnom bankom) i Islamskom zajednicom u BiH, organizirali su međunarodni sajam halal industrije – Sarajevo Halal Fair (SHF) 2018.

Sajam je okupio učesnike iz preko 40 zemalja, te oko 100 izlagača iz cijelog svijeta. Tokom tri dana trajanja SHF 2018 omogućeni su susreti regionalnih proizvođača halal proizvoda i pružalaca halal usluga iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Makedonije i Albanije sa velikim kupcima i distributerima iz Evropske unije, Saudijske Arabije, Turske, Malezije, Bahreina, Libije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. To je bila jedinstvena prilika da se na jednom mjestu nađu svi oni koji imaju svoje poslovne interese iz sfere halal industrije, ne samo iz segmenta prehrane, nego i iz oblasti usluga, turizma, bankarstva, investicija, hemijske industrije, i drugih interesnih halal područja.

Prema zastupljenosti u ukupnom omjeru sektora halal proizvoda i usluga na prvom mjestu prednjače Islamske finansije, zatim je slijedi prehrambena industrija, potom modna industrija, mediji, turizam, kozmetika i na kraju farmacija[1]. Kada govorimo o brojkama, vrijednost halal prehrambene industrije u 2017. godini iznosila je 1.4 trilliona USD, i stalno je u porastu, te se očekuje da će do kraja 2023. godine njena ukupna vrijednost iznositi 2.6 trilliona USD, što znači da će se u narednih pet godina ona gotovo udvostručiti.[2]

Značajna stopa rasta šalje jasan signal kompanijama da je halal prehrambeno tržište jedno od tržišta na kojima trebaju biti prisutni. Zbog toga ne treba da nas iznenađuje da su najveće tržišno orijetnisane kompanije iz segmenta prehrane ponudili muslimanima, u zemljama i sredinama gdje su zastupljeni, halal program. Najveći izvoznici halal mesa nisu muslimanske zemlje, upravo suprotno. Najveći uvoznici halal mesa su Saudijska Arabija, Malezija, UAE, Indonezija i Egipat, dok zemlje koje prednjače u izvozu su Brazil, Australija, Indija, Francuska i Kina[3]. Ovo podaci govore mnogo toga, ali u prvom redu o kontinuiranoj potrebi i potražnji potrošača za halal prehranom u zemljama sa muslimanskom većinom.

Ali postavlja se pitanje da li ta potreba ima cijenu? Da li se radi o prolaznom trendu, ili o trajnosti popraćeno dubokim vjerskim uvjerenjima potrošača? Da li bi tržište halal prehrane bilo u porastu, zadržalo isti nivo rasta, ili bi opadalo, ukoliko bi proizvođači halal hrane povećali cijene svojih usluga?

Uticaj cijene na izbor halal hrane

Volja za plaćanje predstavlja količinu novca koju je neko voljan da potroši kupujući određeni proizvod ili uslugu[4]. Rađena su istraživanja u više zemalja putem kojih se ispitivala volja potrošača da plate veću cijenu halal proizvoda u odnosu na tržišnu cijenu, tj. u odnosu na istu vrstu prehrambenog proizvoda koji nije označen ili komuniciran sa tržištem kao halal. Oduzelo bi nam vremena i prostora da ih sve taksativno navedemo, te osim za istraživačke potrebe, i proširenje stranica ovoga teksta, posebnog značaja nebi bilo. Također, postavlja se i pitanje njihove relevantnosti za naše područje s obzirom da je većina istraživanja rađena u zemljama sa nadprosječnom muslimanskom populacijom, međutim naše polje interesovanja predstavlja tržište BiH.

Prema popisu stanovništava iz 2013. godine, prema vjeroispovijesti, 50,70 % stanovnika BiH su muslimani, od ukupnog broja od 3.531.159[5], Dakle 1.790.298 stanovnika.

Kada govorimo o BiH, možemo različito posmatrati proizvode koji su etiketirani, označeni, certifikacijski deklarisani kao halal, na kojima je navedena oznaka kojom se to potvrđuje, i proizvode i ponuđače koji su, prvenstveno u formi usmenog oglašavanja, promovisani kao halal. Ovo se najviše odnosi na ugostiteljske objekte i mesare koji nisu zvanično certificirani kao halal od strane Agencije za halal certificiranje BiH, ali su ipak brendirani kao halal među potrošačima. Jako veliki broj restorana promoviše svoje proizvode kao halal, i prihvaćeni su kao takvi u društvu, iako svega devet ponuđača u BiH ima halal certifikat.[6]

Akcenat ovog istraživanja nije na tome da li ponuđači trebaju biti certificirani da bismo ih označili kao halal ili je dovoljna tvrdnja vlasnika da proizvodi zadovoljavaju halal standarde u prehrani[7], već na tome da li su potrošači spremni izdvojiti više novca za halal prehranu, te ako jesu, u kojem omjeru.

Izvršeno je ispitivanje putem online anketnog upitnika građana dobi od 14 – 70 godina, putem kojih se ispitivala svjesnost potrošača o halal ishrani, kao i spremnost potrošača da plate veću cijenu u odnosu na tržišnu za halal prehrambene proizvode. Ova dva cilja predstavljaju osnovu predmetnog istraživanja, iako su ostala pitanja anketnog upitnika interesantna za razmotriti, što može osnova drugim istraživačima u ovoj oblasti.

Za sedam dana anketu su ispunile 464 osobe, od kojih 60,00 % muškaraca i 40,00 % žena. 312 ispitanika ima formiranu bračnu zajednicu, dok je njih 438, ili 94,40 % sa područja Federacije BiH, tako da se može reći da anketa oslikava stanje stanovništva ove regije BiH. Od ukupnog broja ispitanika, 61,90 % su visokobrazovani, dok je njih 38,10 % sa završenom srednjom školom.

60 % ispitanika ostvaruje mjesečna primanja koja su ispod 1.000,00 KM, što je u ravni sa iznosom procječne plate u FBiH koja prema zadnjim podacima iznosi 904,00 KM. 98,30 % anektiranih su muslimani, a njih 81,2 % redovno prakticira vjeru.

Na pitanje da li vodite računa da hrana koju konzumirate bude halal 83,80 % odgovorilo je potvrdno, 13,8 % ponekad, dok je svega 2,4 % odgovorilo da nikad ne vodi računa. Ispitanici su sa 99,6% odgovorili sa DA na pitanje da li znaju šta je halal prehrana. Istraživanje je pokazalo da 57,4 % stanovništa smatra da se u BiH moguće konzumirati samo halal hranu, dok su ostali odgovorili sa NE, ili su smatrali da je nije uvijek to moguće.

Odgovor na ključno pitanje naše ankete „Da li ste spremni platiti veću cijenu za halal prehrambeni proizvod u odnosu na onaj koji to nije” prikazan je na grafikonu ispod:

Zaključak i preporuke

Islam se više ne doživljava samo kao religija, već također pruža jedinstvenu osnovu za tržišno segmentiranje svojih sljedbenika, a to je halal segment koji iz godine u godinu raste i biva brendiran kao halal industrija[8].

Ohrabruje podatak da je većina muslimana u BiH, prvenstveno u FBiH koji su većinski pristupili anketi, svjesna značaja halal ishrane u svom životu. Jasna je volja i odabir muslimana ove zemlje za konzumiranje halal prehrambenih proizvoda. Čak su spremni platiti veću cijenu za takav proizvod. Ukoliko bi on još imao podlogu u kvalitetu i bio cjenovno prihvatljiv, definitivno da bi ostvario uspjeh na tržištu BiH.

Iskazani rezultati šalju jasnu poruku proizvođačima prehrane u BiH, kao i onima koji izvoze hranu u BiH, da ovom tržišnom segmentu posvete dužnu pažnju, te da razmisle o uvođenju halal linija proizvodnje za tržište BiH. To se kao adekvatan strateški potez samo nameće.

Akos.ba

You may also read!

Poklon Auto

Umjesto auta, otac sinu poklonio Kur'an. Sin, ne znajući šta će se poslije desiti ljutito ostavio Kur'an:

O prenaglom sinu koji je diplomirao, i očevoj nagradi Jedan mladic se spremao za dodjelu diplome. Mjesecima vec, divio se

Read More...
Nafaka Kuca

Evo kako da povećate nafaku u vašoj kući (Zapamtite ova djela!)

Savjet od jednog bračnog para Prije tri godine posjetila sam jednu jako dragu prijateljicu poslije njene udaje. Živjeli su u

Read More...
Odlike Petka

Zapamtite! Ovo su odlike dana petka:

Najbolji dan u kome Sunce obasja Zemlju Hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova, Koji je učinio petak najodabranijim danom u

Read More...

Mobile Sliding Menu

error: Oo !!